"O GRDELINU" - KOMADIĆI IZ TISKA

( Objavljeno je osamdesetak osvrta, kritika i priloga po raznim tiskovinama i tome slično )

Slobodna Dalmacija - 01.08.2001. (Ana Dragičević)

MAKARSKA SE PREPOZNALA U "GRDELINU"

Emocionalni naboj iščekivanja ove predstave doživio je gotovo ekstazu na premijeri, za koju nije bilo ni izbliza dovoljno ulaznica. Pokušavalo se prepoznati čija se lica, kojima se autor nije nimalo libio razotkriti zloću i mane, kriju iza likova.

Jutarnji list - 08.08.2001. (Hrvoje Ivanković)

PUČKA TRAGIKOMEDIJA IZ ŽIVOTA MALOG MJESTA

Predstava " Poletija grdelin iz žuja " vjerojatno je najgledaniji ovoljetni kazališni događaj u Hrvatskoj. Tekst Ivice Mijačike " Poletija grdelin iz žuja " tipičan je mediteranski " scherzo " s lokalnim redikulom / dobričinom u središtu okrutne igre ismijavanja i iživljavanja. Mijačikin tekst kontrapunktira okretne verbalne doskočice sjetnomelankoličnim valerima, sa simpatijom se poigravajući i s ridikuloznogrotesknim mentalitetom i pojavnošću likova te s ustajalošću života u klaustrofobičnom ozračju malog i beskrajno malicioznog malog mjesta... ...Predstava je posve koncentrirana na uspostavljanje preciznih kordinata među likovima te na postizanje ritmičke ujednačenosti igre glumačkog ansambla predvođenog uvjerljivim Joškom Ševom.

Večernji list - 08.08.2001. (Anči Fabijanović)

"GRDELIN- NAJBOLJI IZVOZNI PROIZVOD MAKARSKE"

Komične scene zaista su smiješne, dinamične, otkačene, ali odmah iza njih slijedi tragika , slijedi otrežnjenje... Zapravo je Drago ( odlično ga i nadahnuto igra Joško Ševo ) kao redikul najpametniji od svih , on ne samo da sve shvaća nego je kao ptica koja voli letjeti, koja teži dobroti. I baš zato se u njemu prelama cijela priča, a komedija prelazi tragediju s apsurdnom njegovom smrću... ...Kažimo još kako tekst donosi puno upozoravajućih istina , od one da sinovi varaju mater, preko onoga " ko će koga..." do izjave " da si čovik ne bi se bavija politikon". Nije samo jedan žuj u tregikomediji i predstavi Ivice Mijačike, ima ih puno više. No ima i zezancije, ima smija, ima nade. Pa tako posljednje riječi glase: " Znan da je tuga velika...,ali,ali...Dajte srcu radosti!

Hrvatsko slovo - 17.08.2001.(Igor Mrduljaš)

HRVATSKO GLUMIŠTE "O SJEVERU, JUGU I SREDIŠTU KAZALIŠTA"

...Nezaštićena makar ishlapljelom slavom i ugledom državnog festivala, ali i izvan dosega svekolike pozornosti javnih glasila, novcem makarskog gradskog poglavarstava ( ! ) nastala je priča o nekom čudaku, tragikomična pučka predstava koja je privukla golemu pozornost Makarana i žitelja gradića i naselja u kojima je do sada izvedena. Svjedoci tvrde da pruža neodoljiv gledateljski užitak u dobrome skladu dramske riječi, samozatajne režije i prilježne , ponesene glumačke igre. Pučki teatar odvajkada je uživao najširu popularnost, čak i onih koji su javno na nj frktali nosom i prezrivo se izražavali. Zato što obično u sebi nosi žar igre, ponešto prkosa i neobveznosti " velikim istinama ", u boljim izdanjima krasi ga " suživot " duha i duhovitosti. na rubu rubova festivala i politike, u zavjetrini od svega nekazališnoga, makarski Grdelin pomiruje krajnosti i svjedoči o neutaživoj žeđi za glumišnim radostima.

Večernji list - 24.10.2001. (Želimir Ciglar)

"LJETNO OSVJEŽENJE"

...Glavni lik Drago predmet je sprdnje cijelom mjestu, ali ujedno je i vezivno tkivo . Naposlijetku tragično skončava. Glumi ga s puno strasti i udubljenosti Joško Ševo .Ivica Mijačika napisao je bridak tekst s puno oštrih dijaloga i tipičnih situacija u dalmatinskim mjestima. Radnja se otvara pokopom grdelina kojeg je netko ubio iz praćke. Kraj je također obilježen smrću, ali ovaj put Drage kojega simbolizira grdelin. Glumci su zahvalno prionuli uz Grdelina jer im omogućuje razigravanje i tanano nijansiranje malomišćanskog mentaliteta. Redatelji Krešimir Dolenčić i Joško Ševo poštovali su tradiciju pučkoga kazališta i uistinu je dobrodošlo osvježenje.

Brodski list - 31.01.2002. Mihajlo Stojković)

"USPJELI NASTUP VRSNIH GLUMACA"

...Osjetilo se kako je publika uvučena u igru , koja joj počinje pričinjavati zadovoljstvo.Prije svega izvrsnom igrom glavnog junaka Joška Ševe , ali i duhovitim nepodopštinama družine, koja je složna kad ismijava i zabavlja se na račun osamljenog pojedinca, a mijenja ćud kada se razračunavaju svako sa svakim između sebe. Ovu scenu autor naziva " bratoubilačkim ratom ". Bilo je zaista komičnih situacija, kao na primjer scena kada Drago pripovjeda kada je " faćkao " Maricu , ili kad glumci njegovu ljetnu avanturu s češkom turistkinjom ( ulogu izvanredno igra " Ušo "). Galebovski napad počinjao bi čuvenom rečenicom : " Sind Sie zum ersten mal im Makarska ?", a nastavljao se sklekovima na plaži.

Na bezazleno pitanje turistkinje što bi bilo kad bi se Biokovo slučajno prevrnulo na Makarsku, Drago odgovara : " Ne boj se, ja bi bija tu ". Izvrstan je bio i Dragin govor o značaju " kako male, tako i velike nužde..." Nije mi poznato da je o tome , poslije Rableovog Gargantuea i Pantagruela, itko tako potanko i živopisno razglabao kao naš grdelin iz Makarske. Glazbu za ovaj scenski san napisao je čuveni Šibenčanin Duško Tambaća, a pjevala je klapa Grdelin iz Zagreba. 600 gledatelja u dvorani burnim su aplauzom nagradili uspjeli nastup vrsnih glumaca HNK, Gavelle i Kazališta " Komedija " iz Zagreba.

Školske novine - 19.03.2002. (Stijepo Mijović Kočan)

"ŽALOSNA STRANA SMIJEHA"

...Autoru nije ,dakle, tek do zabave, nakane su mu lirične i satirične: pokazati domaće negativce, ljenčine i zgubidane, ali s druge strane, i upozoriti na bezazlenost toga u usporedbi s onima koji ništa ne shvaćaju... Prema izuzetno pozitivnim reakcijama publike, očito onih koji znaju predočene mentalitete, komad je gledateljstvo stalno držao u punoj pozornosti . Njime je , sumnje nema, obogaćena domaća dramaturška ponuda...

Slobodna Dalmacija (BIH izdanje) - 03.04.2003. (Miro Škobić)

Glumci zagrebačkog teatra oduševili brojnu publiku "GRDELIN ZAPJEVAO MOSTARCIMA"

Glumci Kazališta " Teatrin Grdelin " iz Zagreba pred prepunom velikom dvoranom Hrvatskog doma Hercega Stjepana Kosače izveli su predstavu " Poletija grdelin iz žuja "... ...Cjelokupna dramaturgija predstave, iako nosi epitet tragikomedije, kod publike je izvukla mnoštvo smijeha i nasmijala ih do suza, oštrim dalmatinskim dijalozima i sukobima koji izbijaju između prijatelja i samog Drage zbog njegove iskrenosti. Brz i živahan tempo radnje, upotpunjen pratnjom klapa Adrion i Gredelin, daju predstavi dinamičan tijek, zanimljiv i neobičan raspored glumaca koji se spuštaju i kreću među publikom, da bi sve kulminiralo iznenađujućim tragičnim završetkom. Odavno Mostarci nisu imali prilike uživati u ovako razigranoj i veseloj, tek na trenutke sažaljivoj predstavi i odavno se nisu odazvali u ovolikom broju na jedan kulturni događaj...

Glas Istre - 10.05.2003. (Branko Mrkušić)

Teatrin "Grdelin na istarskoj turneji "NEPRETENCIOZAN TEST ZA LJUDSKU SAVJEST"

Višeslojnu pučku igru životvorno i nepretenciozno ispričali su glumci Joško Ševo, Davor Borčić, Tomislav Martić, Vinko Kraljević, Siniša Popović, Zoran Ćubrilo, Davor Svedružić i Branko Supek. Najprije u Poreču a potom i u Puli, u sklopu Dana suvremene hrvatske drame gostovao je zagrebački Teatrin "Grdelin"... Bijaše to razigrana, višeslojna igra raspjevane primorske farsičnosti s neočekivanim tragičnim nabojem poetskih i misaonih nadgradnih obrata, doziranih s mjerom i ukusom smirene uklopljenosti. Tragikomedija je ambijentalna i tipološki fizionimirana u mediteranskome malomišćanskom ozračju. U krugu više ili manje pokvarenih pojedinaca koji tavore svoje sitne dane, u okruženju svakodnevnih susretnika nalazi se i tipičan primorski redikul Drago, maestralno kreiran izvrsnim Joškom Ševom.

On faktički nije mjesna luda, budući da prostodušno i iskreno znade, gotovo suptilno i inteligentno ismijati svoje banalne ismijavatelje . On je grdelin , plemenita ptica pjevica, koja sanja svoj san. San biva razbit, uništen, jednako kao i njegov ljubimac, ubijeni grdelin udarcem praćke. U nekoj simboličnoj, višoj dimenziji Drago je dobri drug koji pokušava amortizirati sitne pakosti i ubode, podlosti okruženja. Nizom usklađenih intervencija cjeline i detalja ostvaren je fokusirani sklad kolektivne igre s nekoliko snažnih farsičnih naglasaka ( uvodni ukop grdelina, otvorenje gotovo klošmerskoga zahoda, pokušaj Draginih ljetnih avantura ) . Snažna predstava s porukom o kojoj zaintrigirani gledatelj razmišlja dugo nakon odgledane izvedbe. Uostalom Teatrin "Grdelin " s tim komadom gostuje već dvije godine uspjelo i zapaženo.

Hrvatsko slovo - 24.10.2003. (Igor Mrduljaš)

O GRDELINU KAO USHITU GLUMIŠTEM

...Proteklog tjedna bio sam svjedokom ( i sudionikom ) pravog čuda : četiri stotine ljudi izlazilo je iz gledališta ozarena lica, ushićeno i sretno. Zadivljeno onim što je doživjelo u susretu s predstavom. Mladi i stari, žene i muškarci, ugledni i nepoznati, svatko tko se te večeri našao u Dramskom kazalištu Gavella. Nikome se nije žurilo po ogrtač, svi su se okretali tražeći nekoga s kim podijeliti užitak kojim ih je ispunila izvedba. I tijekom predstave vladao je osobit ugođaj. Vrlo brzo stvorilo se neko ozračje ugode, skupnog pristanka na sudjelovanje u scenskoj igri , suglasja između pozornice i gledališta. Nije to bila samo poželjna sabranost gledatelja, njihovo pozorno praćenje događaja i brz odgovor na scenski izazov ( smijeh na komičnu gestu ili rečenicu ).

Već u prvom prizoru kanda je publiku obuzela toplina suosjećanja, ozarila ju je tragikomičnost priče i ponijela je duboka simpatija spram glavnog junaka. Smijali su se srdačno gledatelji duhovitostima, zatim bi se raznježili u tužnim prizorima, pa bi opet prasnuli u grohot na kakav komični ispad, a onda utihnuli pod snažnim dojmom čovjekove patnje i nesreće. Ne možete zamisliti zahvalnijeg gledateljstva od onoga koje se okupilo na 50. izvedbi pučke tragikomedije " Poletija grdelin iz žuja " autora Ivice Mijačike. ...Lik Drage kako ga je utjelovio nenadmašivi Joško Ševo " Božji je čovjek ", darovan dobrotom iljubavlju spram bližnjih, zaigran u svom pomaknutom svijetu mašte, toplo i osjećajno biće.

...Naravski, zato što je Grdelin mišljen, pisan i uprizoren kao pučko kazalište. A ono ima svoje modele, okvire i običaje, stara je vrsta teatra, ravnopravna svim drugima i duboko ukorijenjena u hrvatskom glumištu. Obličje pučkoga kazališta i jezik ( makarska čakavština ) kojom govore likovi očito je svim glumcima pružila prečicu za djelotvornu gradbu i omogućila im punoću likova, pa cijela izvođačka momčad, pojedinačno i u suigri izvrsno funkcionira.

...Napokon, nije teško otkriti u čemu je tajna ushićenosti gledatelja "Poletija grdelin iz žuja" .Ponajprije, svatko od nas je bez teškoća prepozanao ljude i prilike. Zato se lako poistovjetio s dramskim događanjem , prigrlio Dragu kao dramsku i prepustio užitku sudjelovanja.Snažni osjećaji koje su stvorili glumci na pozornici potakli su iste osjećaje u gledatelja. Prožimanje bez zapreka dvaju osjećajnosti stvorilo je sklad kakav se rijetko , nažalost prerijetko, susreće u našem glumištu. Jedino još na izvedbama Medvešekova " Brata magarca ".

Zanimljivo, u obje predstave središnji je lik svrhu naravno darovan dobrotom, jednostavnošću i naivnom vjerom u Boga i ljude.I ne mogu mu nauditi ni poruge ni zločestoće, jer mu je ljubav neprobojan štit. Uživajući u svehrvatsko-makarskoj predstavi iznova sam se uvjerio u zabludu dobroga dijela suvremenih hrvatskih (i stranih ) dramatičara da kazalište ne treba biti zabavno i graditi se na jakim osjećajima i strastima. Osušili su ga, opteretili izvanglumišnim zahtjevima, prometnuli u labirint i pitijska proroštva, izbacili suvislu priču i likove nalik čovjeku.

Vjesnik - 10.08.2008. (Andrija Tunjić)

KAZALIŠTE Uz stotu predstavu "Poletija grdelin iz žuja" ZRCALO NAŠEG ŽIVOTA

- Publika hrli na predstavu u kojoj je prepoznala dio života koji živi,a riječ je o malom čovjeku, onome kakvim se većina danas osjeća. U našem hrvatskom kazalištu sve je manje predstva koje dožive više od pedeset izvedbi. A kad neko izvaninstitucionalno kazalište ili skupina doživi stotu izvedbu nekog naslova, to je ravno čudu. Upravo to čudo ovih dana, točnije 8. kolovoza priredio nam je Teatrin Grdelin koji je izveo svoju predstavu " Poletija grdelin iz žuja".

Skupina od osam glumaca iz pet zagrebačkih kazališta odigrala je pred oko tisuću gledatelja jubilarnu stotu izvedbu predstave "Grdelina" u Makarskoj, na Trgu Tina Ujevića, na mjestu na kojem je 29. srpnja 2001. godine i praizvela ovu predstavu. Kada se publici ima što ponuditi, a to su ta skupina glumaca i autor teksta Ivica Mijačika imali, onda nema krize publike. Štoviše, publika hrli na takvu predstavu. A kako i ne bi kada je u toj predstavi prepoznala dio života koji živi.